Pomorski arheolozi otkrili su dvije olupine ลพeljeznih brodova iz 19. stoljeฤa u blizini El Jadide u Maroku, navodi se u izvjeลกฤu Nacionalnog centra za studije i istraลพivanje podvodne baลกtine te zemlje.
Jedno od plovila leลพi u blizini gradske plaลพe, a drugo blizu ulaza u staru luku. Ovo je bila jedna od najvaลพnijih marokanskih trgovaฤkih luka u drugoj polovici 19. stoljeฤa, unatoฤ notorno teลกkom ulazu, bez lukobrana koji bi smirili nemirne atlantske vode.
Brodovi za koje je dokumentirano da su potonuli dok su pokuลกavali pregovarati o ulazu ukljuฤuju l'Alcyne, l'Amazone, Le Maroc, La Marne meฤutim Le Papin, a sada je u tijeku zadatak identifikacije olupina.
Istraลพivaฤki centar dio je Ministarstva mladih, kulture i komunikacija, koje je krenulo u istraลพivanje i dokumentiranje podvodne baลกtine Maroka.
Ottoman supply crtica
U meฤuvremenu, neลกto za ลกto se smatra da je otomanska brodoloma iz Prvog svjetskog rata otkriveno je kod turskog crnomorskog grada Akcakoca, koji se nalazi u pokrajini Duzce istoฤno od Istanbula.
Podvodni lovac izvijestio je da je naiลกao na to mjesto u proljeฤe 2024. Struฤnjacima je pokazao slike snimljene kamerom montiranom na podvodnu puลกku Sveuฤiliลกte Duzce, koji je kasnije organizirao niz ronjenja na tom mjestu.
Sada su izvijestili da konstrukcija broda od 50-60 metara i "streljivo poput torpeda" pronaฤeno na brodu sugerira da je to bio ratni brod iz Prvog svjetskog rata.
Tri osmanska broda, Bezm-i Alem, Mithat paลกa meฤutim Bahr-i Ahmer, nestao je tijekom misije dostave hitnih zaliha trupama ukljuฤenim u bitku kod Sarikamisha u studenom 1914., a istraลพivaฤi istraลพuju moguฤnost da je olupina jedno od tih plovila.
Brod je pretrpio znatnu ลกtetu, no tek treba utvrditi je li uzrok eksplozija ili nemirno more.
Timu je potrebna dozvola od Turkiye's Ministarstvo kulture i turizma iskopati olupinu, ali se nada da ฤe provesti sveobuhvatan projekt istraลพivanja dok vojni povjesniฤari analiziraju streljivo i druge predmete pronaฤene na mjestu olupine.
Istoฤni trgovaฤki put
U arhipelagu Lakshadweep zapadno od Indije u Arapskom moru, ronioci iz kluba pod nazivom Brannadives pronaลกli su neลกto za ลกto misle da bi mogla biti olupina europskog naoruลพanog broda iz 17. ili 18. stoljeฤa.
Ronioci su istraลพivali plitke (5 m) vode lagune u potrazi za morskim ลพivotom u blizini otoka Kalpeni kada su 4. sijeฤnja naiลกli na olupinu.
Brod, s topom i sidrom, leลพao je zapadno od otoka. Ronioci su se povezali sa struฤnjacima Ministarstva znanosti i tehnologije koji, na temelju veliฤine olupine, takoฤer procijenjene na 50-60 m, te ลพeljezne ili ลพeljezno-drvene konstrukcije, nagaฤaju da bi se moglo raditi o portugalskom, nizozemskom ili britanskom ratnom brodu. Ovo bi bilo prvo takvo otkriฤe u regiji.
U 17. i 18. stoljeฤu europske su se nacije natjecale za kontrolu trgovaฤkih ruta izmeฤu Bliskog istoka i Indijskog potkontinenta. Ronilaฤka skupina planira zaลกtititi mjesto dok pomorski arheolozi ne budu u moguฤnosti poduzeti temeljitu istragu.
Mazarron II je napokon podignut
Napokon je dovrลกen posao prebacivanja drevne feniฤke olupine na obalu kraj ลกpanjolske jugoistoฤne obale. Projekt je prvi put najavljen prije gotovo ฤetiri godine, kako je objavljeno Divernet.
Brod dugaฤak 8 metara nazvan je Mazarron II jer je potonuo u blizini danaลกnjeg grada Mazarrona prije 2,600 godina. Stoljeฤima je brod, koji je nosio teret olovnih poluga, bio saฤuvan ispod pijeska.
Otkako je 2. godine pronaฤen u 1994 metra dubokoj vodi u blizini plaลพe Playa de la Isla, umjetno je zatvoren pod vodom kako bi se zaลกtitio, te opseลพno prouฤavan i repliciran.
Meฤutim, zbog opasnosti od oluja i razvoja obale, na kraju je odluฤeno da bi bilo najsigurnije donijeti ostatke na obalu radi konzervacije i analize. Projekt su vodili arheoloลกki ronioci iz Sveuฤiliลกte u Valenciji.
Takoฤer na Divernetu: ANTIฤKA BRODOLOMINA PREBACITI NA OBALU, NALAZI OSMANSKIH OLUPINA NA CIPRU, DREVNI ZUB PRONAฤEN NA OLUPINI DUBOKOJ 110 M
